Geschichte
Bayerns
> Retrospekcija > Das
Vojvodstvo Bavarska
Vojvodstvo Bavarska
Na području današnje Slobodne Države Bavarske doselile su se oko 600. godine tri plemenske grupe: imenodavatelji "Bajerci", Franci i � vabe. Dok je današnja sjeverna Bavarska potpala pod izravnu franačku vlast, na jugu su se obrazovale područja vladavine Alemana i Bavaraca, podijeljene rijekom Lech.
Rano bavarsko vojvodstvo se prostiralo daleko na istok i jug, do u današnju Korušku, sve do Donje Austrije i Gornje Italije, ali je jezgro vojvodstva ležalo na Dunavu. U 10. i 12. stoljeću iz njega su nastala vojvodstva Bavarska, Koruška i Austrija. Prijestolnica vojvodstva bila je Regensburg.
Mnogobrojne podjele teritorija su u 14. i 15. stoljeću rasparčale Bavarsku. Tek je uređivanjem nasljeđivanja 1506. godine omogućeno da se nepodijeljeno vojvodstvo prenese na prvorođenog sina po muškoj liniji. Ovo je pravilo ostalo na snazi do 19. stoljeća.
Učenje Martina Luthera je pronašlo mnogo pristalica, čak i u gradovima današnje Bavarske. Za grad Augsburg je npr. vezana "Augsburška konfesija - Confessio Augustana", ispovjest vjere koju su evangelistički knezovi i gradovi 1530. predali Karlu V na saboru u Augsburgu, te "Augsburški vjerski mir" iz 1555., koji je odluku o konfesiji podanika prenijeo na njihove zemaljske vladare. Bavarski poglavari, posebice Maksimilian I (1598-1651), su za protureformacije postigli da Bavarska postane, odnosno ostane katolička zemlja.
Na području današnje Slobodne Države Bavarske doselile su se oko 600. godine tri plemenske grupe: imenodavatelji "Bajerci", Franci i � vabe. Dok je današnja sjeverna Bavarska potpala pod izravnu franačku vlast, na jugu su se obrazovale područja vladavine Alemana i Bavaraca, podijeljene rijekom Lech.
Rano bavarsko vojvodstvo se prostiralo daleko na istok i jug, do u današnju Korušku, sve do Donje Austrije i Gornje Italije, ali je jezgro vojvodstva ležalo na Dunavu. U 10. i 12. stoljeću iz njega su nastala vojvodstva Bavarska, Koruška i Austrija. Prijestolnica vojvodstva bila je Regensburg.
Mnogobrojne podjele teritorija su u 14. i 15. stoljeću rasparčale Bavarsku. Tek je uređivanjem nasljeđivanja 1506. godine omogućeno da se nepodijeljeno vojvodstvo prenese na prvorođenog sina po muškoj liniji. Ovo je pravilo ostalo na snazi do 19. stoljeća.
Učenje Martina Luthera je pronašlo mnogo pristalica, čak i u gradovima današnje Bavarske. Za grad Augsburg je npr. vezana "Augsburška konfesija - Confessio Augustana", ispovjest vjere koju su evangelistički knezovi i gradovi 1530. predali Karlu V na saboru u Augsburgu, te "Augsburški vjerski mir" iz 1555., koji je odluku o konfesiji podanika prenijeo na njihove zemaljske vladare. Bavarski poglavari, posebice Maksimilian I (1598-1651), su za protureformacije postigli da Bavarska postane, odnosno ostane katolička zemlja.
Weitere Artikel im Kapitel
"Retrospekcija":
Bavarska u rimsko doba
Vojvodstvo Bavarska
Mnogostranost bavarskih
teritorija
Izborna kneževina Bavarska
(1623-1806)
Kraljevina Bavarska
(1806-1918)
Nakon Prvog svjetskog rata
Prevazilaženje nacizma
Obnova