Glazba i kazalište
Samostani i crkve su bila prva mjesta na kojima se njegovala
zahtjevna glazba, a to su i ostali do 1802./03. godine. Prvi
značajni skladatelj u Bavarskoj bio je dvorski kapelnik Orlando di
Lasso, koji je komponirao oko 2000 glazbenih djela. U 18. stoljeću
je markiza Wilhelmina na dvoru u Bayreuthu okupljala nadarene
glazbenike. Orkestar izbornog kneza Karla Theodora (1724-1799),
doveden iz Mannheima, bio je u ono doba najbolji u Europi. Kao
najznačajnije bavarske skladatelje treba navesti Christopha
Willibalda Glucka (1714-1787), Maxa Regera (1873-1916), Richarda
Straussa (1864-1949), te Carla Orffa (1895-1982). Danas u Bavarskoj
postoji pet državnih glazbenih visokih škola. Na međunarodnom polju
nastupaju münchenski filharmoničari, bamberški simfoničari i
simfonijski orkestar Bavarskog radija.
Svjetski poznate Bayreutske svečane igre njeguju scensko djelo
Richarda Wagnera (1813-1883).
U svim bavarskim regijama postoje pučka kazališta. U Kiefersfeldenu
je 1618. godine osnovano najstarije seosko kazalište u Njemačkoj.
Njegovi žitelji do danas izvode viteške igre u povijesnim kostimima.
Jak utjecaj na glumačku tradiciju vrše i izvedbe tijekom crkvene
godine. Od 16. stoljeća se u bavarskim gradovima razvila obraćenička
drama koju su njegovali jezuiti. Najvažniji predstavnik ove
književne tradicije bio je Jakob Balde (1604-1668).
Najpoznatije pasionske igre iz Oberammergaua svoje podrijetlo vuku
od jednog zavjeta za epidemije kuge 1633. godine, i od onda se
održavaju svakih deset godina.
Iz dvorskih kazališta tadašnjih rezidencija (München, Erlangen,
Coburg, Bayreuth) nastala su javna kazališta 19. stoljeća. Danas
postoje 32 stalne glumačke, operne i operetne državne i gradske
pozornice.